Grci ostrvo nama poznato kao Krf nazivaju Kerkira (Κέρκυρα). Kažu da je svoje ime dobilo po istoimenoj nimfi, kćeri rečnog boga Asopa koju je zaljubljeni bog mora, Posejdon oteo i doneo na ostrvo gde je planirao da je sakrije. Iz njihove se ljubavi, po mitologiji, rodio Feak, koji se smatra praocem Feačana. Stoga se često i samo ostrvo naziva ostrvom Feačana.

Ostrvo Vido, mauzolej
Sa druge strane, pogledamo li malo u polje filologije, videćemo da grčka reč „Kerkira“ označava “greben pun vrhova“. Ko ne voli mitološka objašnjenja u ovoj će etimologiji pronaći sasvim zadovoljavajući odgovor na pitanje o imenu ostrva, jer Krf zaista jeste stenovito ostrvo. A najveći od njegovih stenovitih vrhova je Pantokrator, visok 906 metara.
Klima, geografija, privreda Krfa
Ostrvo Krf nalazi se u Jonskom moru, koje je deo Sredozemnog mora, na samom severozapadu Grčke i bliže je albanskoj nego grčkoj obali. Drugo je po veličini od 7 jonskih ostrva, dugačko 85, a u najširem delu široko 18 kilometara. Prema poslednjem popisu na Krfu živi 113.000 ljudi.
Mnogi smatraju Krf jednim od najlepših grčkih ostrva i nema razloga da se tom stavu iko usprotivi. Izduženog oblika sa brojnim zalivima, zemljouzima i poluostrvima, Krf je i samom svojom geografijom uzbudljiv, ali i očaravajući sa svojim čistim i malim plažama. Takođe, ima neke posebnosti i u blagoj sredozemnoj klimi koja vlada na ostrvu. Ona obezbeđuje topla, ali ne i vrela leta i blage zime. Ali, pre svega, sredozamna klima donosi padavine, pa je Krf najbujnije grčko ostrvo i zasluženo nosi nadimak „zeleno ostrvo“.
„Zeleno ostrvo“ osim toga što je jedno od najlepših takođe je i jedno od najbogatijih ostrva Grčke. I ovde je adekvatna klima doprinela tome da se razvije savremena i napredna poljoprivreda, koncentrisana pre svega oko južnog voća i maslina. Sa druge strane, pored povoljne klime i bliskost Zapadu i interakcija sa zapadnim svetom doprineli su razvoju zanatstva i trgovine na Krfu, dok se turizam ovde razvija već od kraja 19. veka i danas je izuzetno razvijen.
Znamenitosti koje vredi videti
Ako se odlučite da svoje leto provedete na Krfu imaćete sijaset znamenitosti za posetiti. Nije samo more sa svojim blagim talasima i čistim plažama ono koje turiste privlači na Krf. Pre svega tu je istoimeni glavni grad, Kerkira ili Krf, koji očarava svojim građevinama, spomenicima i ulicama bližim italijanskoj nego grčkoj arhitekturi, kao posledica prisustva Mlečana na Krfu tokom četiri veka. Kao posledica toga ulice su uske, popločane, idealne za italijanske „vespe“, i nema tipično grčke dominacije plavo-belog.

Ulice na Krfu, grad Krf
U centralnom delu grada nalazi se Trg Esplantada koji je najveći trg na Balkanskom poluostrvu. Grad je okružen tvrđavama Forteca Vekija i Forteca Nuova. Na desetak kilometara od grada nalazi se Ahilion, palata princeze Elizabete koja je rado boravila na Krfu. Ona je okružena vrtom u kom se nalazi statua ranjenog Ahila (Umirući Ahil) po kojoj je palata i dobila ime Ahilion.

Spomenik Ahilu

Sveti Spiridon, crkva u gradu Krf
Ne treba zaboraviti ni mesto Paleokastrica gde se nalazi manastir Bogorodice Marije osnovan 1228.godine. Kada govorimo o manastirima, čuvena je i Crkva Svetog Spiridona koji je i zaštitnik ostrva. Sveti Spiridon bio je episkop Krfa koji je učestvovao na saboru u Nikeji 325. a u narodu postoje brojna predanja o njegovom čudotvorstvu i pomaganju stanovnicima Krfa u nedaćama koje su doneli ratovi i bolesti. Crkva je sagrađena u 16-om veku i u njenoj unutrašnjosti nalaze se vizantijske ikone od ogromne kulturne vrednosti kao i srebrni sarkofag.
Posebna turistička atrakcija je najviši vrh ostrva, Pontokrator, koji se može posmatrati kao idealni vidikovac. Odavde se pogled pruža po čitavom ostrvu i sve do obala Grčke i Albanije. Ovde se nalazi i izvanredan istoimeni manastir iz 14.veka. Do vrha se može stići pešačkim stazama uz odmor u tradicionalnoj taverni na tri kilometara pre cilja.
Ne treba zaboraviti ni sela na Krfu, od kojih su nake na obali i liče na razvijena turistička mesta, dok su druga ostala duboko u unutrašnjosti pa se u njima može pronaći autentičan način života grčkog seljaka. Stanovnike svih sela karakteriše gostoprimstvo i vedar duh. Najstarije selo na ostrvu je Palaja Peritsia, a od ostalih vredei posetiti i sledeća: Agios Mateos, Avliotes, Strinilas, Lakones, Vatos, Lefkimi i Petriti.
Najlepše plaže Krfa
Uz svo poštovanje prema znamenitostima koje Krf ima da ponudi, ipak su more i plaže ono što privlači najveći broj posetilaca na Krf. A more oko Krfa je smaragdno i čisto, dok su plaže male i sređene. Najviše ljudi poseti sam glavni grad ostrva, Krf, ali još nekoliko destinacija osvaja turiste.
Tu pre svega treba spomenuti Dasiju koja se nalazi na 12 kilometara od grada Krfa i ime je dobila po šumi. Odlikuje se, logično, zelenilom koje će vas pratiti od centra grada pa sve do same plaže.
Na sedam kilometara od glavnog grada, na istočnoj obali ostrva, nalazi se i Guvija, mesto sa šljunkovitom plažom čuveno po mogućnostima za sportove na vodi i velikoj marini. Za razliku od Guvija, Muraitika se odlikuje peščanom plažom. Ovde možete spojiti miran odmor tokom letnjih dana sa bogatim izborom noćnog života i posetom očuvanim rimskim građevinama.
Mesto gde su Srbi kao kod kuće
Za sve posetioce iz Srbije kulturna i istorijska povezanost Srba sa Krfom trebalo bi da bude poznata. Mnogo je niti koje spajaju srpski narod i stanovništvo Krfa, a taj duh zajednitva i razumevanja oseća se još i danas.
Naime, opštepoznata je činjenica da je srpska vojska nakon povlačenja kroz Albaniju tokom Prvog svetskog rata baš na Krfu, tj.obližnjem ostrvu Vidu pronašla utočište i spas. Nažalost, veliki broj srpskih vojnika ovde je pronašao i svoj grob, što u morskoj „plavoj grobnici“ što na samom srpskom groblju.
Boravak Srba na Krfu tokom rata povezao je naša dva naroda na još mnogo načina. Devojke iz najpoznatijih krfskih porodica udale su se za viđenije pripadnike srpske vojske i vlade, a za vreme boravka na Krfu ovde su za srpsku decu otvorene i srpske škole i druge ustanove.
Danas neretko možete videti da se srpska zastava vijori sa kuća na Krfu, a u govoru lokalnog stanovništva čućete i srbizme poput reči: glava, kuća, tata… Zahvaljujući svom gostoprimstvu prema Srbima, Krf je dobio još jedan nadimak – „Ostrvo spasa“.
Sasvim dovoljno razloga da se Krf nađe na obaveznoj mapi planiranih turističkih obilazaka za leto u Grčkoj.